Portal:Bosna i Hercegovina

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Portal:Bosna i Hercegovina
Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg

Bosna i Hercegovina (BiH) je država u jugoistočnom dijelu Evrope, smještena na zapadu Balkanskog poluotoka. Sa sjevera, zapada i jugo-zapada graniči sa Hrvatskom, a sa istoka sa Srbijom. Na jugo-istoku graniči sa Crnom Gorom. Glavni grad zemlje je Sarajevo. Nezavisnost je stekla 1. marta 1992. godine nakon odluke građana u glasanju. Prema međunarodnim procjenama, broj stanovništva iznosi 4.498.976 (2006, podaci CIA). Pročitaj više...

 
 
Odabrani grad urediOdabrani grad
Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine i sjedište Sarajevskog kantona, koje prema procjenama ima 429,672 stanovnika. Kroz grad protiče rijeka Miljacka, a u neposrednoj blizini grada je i izvorište rijeke Bosne, sa popularnim izletištem Sarajlija, Vrelom Bosne. Oko grada su i Olimpijske planine: Jahorina, Bjelašnica, Igman, Treskavica, te brdo Trebević, koji su posebno tokom zimskih mjeseci omiljena destinacija ne samo Sarajlija, nego i njihovih gostiju iz cijeloga svijeta. Pročitaj više...
 
 
Odabrana slika urediOdabrana slika
 
 
Ostali portali urediOstali portali
 
 
Odabrani članak urediOdabrani članak

Bosanski jezik je jedan od službenih jezika Bosne i Hercegovine, koji većina stanovnika doživljavaju kao maternji. Procjenjuje se da bosanskim jezikom govori između 2 i 2,4 miliona ljudi: u Bosni i Hercegovini (1,7-1,8 milion), Srbiji i Crnoj Gori (245.000) i Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi (150.000), te neutvrđen broj iseljenika u Turskoj (neki izvori pretpostvaljaju 100.000 do 200.000 govornika). U bosanskom jeziku se koriste dva ravnopravna pisma: latinica i ćirilica.

Bošnjaci su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskog narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosansko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskog (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskog ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa Srbima, Crnogorcima i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi.

Pročitaj više...
 
 
Odabrana ličnost urediOdabrana ličnost
VPrelog.jpg

Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. juli 1906 - Zürich, 7. januar 1998), bosansko-hrvatsko-švicarski naučnik, hemičar. Zajedno s J.W. Cornforthom je za svoje radove iz oblasti stereoisomerije organskih molekula godine 1975. dobio Nobelovu nagradu iz hemije.

Područje njegovog istraživanja su heterociklički spojevi, alkaloidi i antibiotici. Glavno zanimanje bila mu je stereohemija molekula, zaokuplja ga problem prostorne građe molekula. Uvodi naziv hemijska topologija za područje stereohemije, koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula. Pridonio je objašnjenju strukture stereoida, kinina, strihnina i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Njegovi radovi su pridonijeli razumijevanju prirode enzimskih reakcija. Pročitaj više...
 
 
Kategorije urediKategorije
Lični alati
Navigacija
interakcija
Alati
Drugi jezici

901 Domy jednorodzinne Hoteles Granada szkło warszawa Lamiastrata Hotele Ateny